Vlada Republike Hrvatske danas je, 9. listopada 2026., na svojoj 212. sjednici uputila Prijedlog zakona o djelatnostima u zdravstvu u saborsku proceduru. Predložena rješenja predstavljaju važan rezultat zajedničkog rada, zalaganja i institucionalnog dijaloga Ministarstva zdravstva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Zahvaljujemo svim članovima Radne skupine i uključenim dionicima na stručnom doprinosu, suradnji i predanom radu na izradi zakonskog prijedloga.
Prijedlog donosi suvremeniji okvir za sanitarno inženjerstvo, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, medicinsko-laboratorijsku djelatnost i radnu terapiju, uz prepoznavanje razvoja obrazovanja, stručnih kompetencija i potreba zdravstvenog sustava. Za sve četiri struke zajednički je cilj jasniji profesionalni položaj zdravstvenih radnika te sigurnija, dostupnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita.
Jedno od najvažnijih predloženih rješenja jest osnivanje četiriju samostalnih strukovnih komora, čiji je osnivač Ministarstvo zdravstva:
- Hrvatska komora sanitarnih inženjera
- Hrvatska komora radioloških tehnologa
- Hrvatska komora zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti
- Hrvatska komora radnih terapeuta
Time se stvaraju uvjeti za samostalno zastupanje profesionalnih interesa članova, jačanje identiteta svake struke i usmjereniji razvoj pojedinih djelatnosti.
Posebno izdvajamo najvažnija predložena rješenja za svaku struku:
Sanitarno inženjerstvo
- Cjelovitije definiranje područja rada. Detaljno se uređuju poslovi sanitarne zaštite, zdravstvene ekologije, sigurnosti hrane i vode, zaštite zdravlja na radu, kontrole infekcija te zaštite okoliša u funkciji očuvanja zdravlja stanovništva.
- Prepoznavanje povezanosti zdravlja ljudi i okoliša. Ističe se uloga sanitarnog inženjera u povezivanju različitih područja zaštite zdravlja, uključujući procjenu rizika, prevenciju bolesti i sudjelovanje u upravljanju okolišnim prijetnjama zdravlju.
- Uređivanje obrazovnog i profesionalnog razvoja. Obuhvaćaju se sanitarni tehničari, prvostupnici i sveučilišni prvostupnici, diplomirani sanitarni inženjeri te magistri i sveučilišni magistri sanitarnog inženjerstva, uz utvrđivanje obrazovnih razina prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
- Specijalističko usavršavanje magistara sanitarnog inženjerstva. Predviđa se specijalističko usavršavanje magistara i sveučilišnih magistara, a za određene složene poslove izričito se uređuje uvjet specijalizacije iz zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije ili okolišne epidemiologije.
Zdravstvena radiološko-tehnološka djelatnost
- Jasnije definiranje samostalnog obavljanja radiološko-tehnoloških postupaka. Obuhvaćaju se postupci dijagnostičkog snimanja i terapije uporabom uređaja koji koriste ionizirajuće ili neionizirajuće zračenje, u okviru stečenih kompetencija i odobrenja za samostalan rad.
- Prepoznavanje suvremenih stručnih kompetencija. Naglašavaju se planiranje, organiziranje, provođenje i procjena kvalitete poslova, uz primjenu radioloških, terapijskih i nuklearnomedicinskih postupaka te mjera zaštite od zračenja.
- Izričito obuhvaćanje magistara i sveučilišnih magistara radiološke tehnologije. Uređuju se njihova obrazovna razina i pravo na samostalan rad, čime se zakonski okvir usklađuje s razvojem visokog obrazovanja u struci.
- Specijalističko usavršavanje prvostupnika radiološke tehnologije. Predviđa se razvoj specijalističkih znanja prvostupnika i sveučilišnih prvostupnika te izdavanje odobrenja za samostalan rad za specijalnost za koju su stručno osposobljeni.
Medicinsko-laboratorijska djelatnost
- Prepoznavanje svih triju razina obrazovanja. Obuhvaćaju se zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici i sveučilišni prvostupnici te sveučilišni magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, uz jasnije povezivanje obrazovanja i profesionalnog položaja.
- Izričito uređivanje položaja sveučilišnih magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Predviđa se njihovo pravo na samostalan rad u medicinsko-laboratorijskoj i medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, u okviru poslova za koje im je izdano odobrenje za samostalan rad.
- Prepoznavanje širine laboratorijske dijagnostike. Definicijom djelatnosti obuhvaćaju se brojna laboratorijska područja, uključujući molekularnu dijagnostiku i medicinsku genetiku. Izričito se navodi i obavljanje medicinsko-laboratorijske djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
- Specijalističko usavršavanje prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Predviđa se specijalističko usavršavanje prvostupnika i sveučilišnih prvostupnika te izdavanje odobrenja za samostalan rad za odgovarajuću specijalnost.
Radna terapija
- Suvremeno i cjelovito definiranje djelatnosti. Radna terapija prepoznaje se kao zdravstvena djelatnost usmjerena na samostalnost, sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima te dobrobit i kvalitetu života pojedinca i zajednice.
- Jasnije uređivanje stručnih postupaka. Obuhvaćaju se radnoterapijska procjena i dijagnostika, planiranje i provođenje intervencija, prilagodba životnog i radnog okruženja, savjetovanje i edukacija, mjerenje ishoda te pisanje mišljenja i nalaza.
- Prepoznavanje rada u različitim sustavima. Uz sve razine zdravstvene zaštite, izričito se predviđa provođenje radne terapije u odgoju i obrazovanju, predškolskim ustanovama, socijalnoj skrbi i drugim djelatnostima u kojima postoji potreba za radnoterapijskim uslugama.
- Razvoj obrazovanja i specijalističkog usavršavanja. Obuhvaćaju se magistri i sveučilišni magistri radne terapije te se predviđa specijalističko usavršavanje prvostupnika i sveučilišnih prvostupnika, uz odgovarajuće odobrenje za samostalan rad.
Uz posebnosti svake djelatnosti, Prijedlog donosi i važna zajednička rješenja:
- Obavljanje poslova u skladu s obrazovanjem i kompetencijama. Za sve četiri struke propisuje se rad sukladno kompetencijama stečenima obrazovanjem, uz poštivanje stručnih i etičkih načela te prava pacijenata.
- Trajno stručno i dodatno usavršavanje. Uređuju se kontinuirano obnavljanje znanja i dodatna edukacija za složenije poslove, uz važnu ulogu nadležnih komora u oblikovanju programa.
- Mogućnost privatne prakse. Predviđa se obavljanje privatne prakse za zakonom navedene kvalifikacije svih četiriju struka, uz ispunjavanje uvjeta propisanih zakonodavstvom iz područja zdravstvene zaštite.
- Jasne javne ovlasti i stručni nadzor. Buduće komore izdavale bi, obnavljale i ukidale odobrenja za samostalan rad, vodile imenike članova, provodile stručni nadzor i postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
- Pravna sigurnost i kontinuitet prava članova. Predviđa se mogućnost žalbe Ministarstvu zdravstva u postupcima izdavanja i obnavljanja licenci. Postojeća odobrenja HKZR-a ostaju valjana do isteka roka na koji su izdana, a članovi odgovarajućih strukovnih razreda prelaze u pripadajuće komore početkom njihova rada.
- Jasnije uređivanje odgovornosti i zaštite zdravstvenih radnika. Uz obveze stručnog, savjesnog i odgovornog rada, uređuju se okolnosti u kojima radnik nije odgovoran za neprovedeni postupak zbog neosiguranih propisanih sredstava, pribora ili opreme, uz obvezu neodgodivog pisanog obavještavanja neposredno nadređene osobe.
Hrvatska komora zdravstvenih radnika pozdravlja upućivanje zakonskog prijedloga u saborsku proceduru i prepoznavanje potreba svih četiriju struka. Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu zdravstva na spremnosti da se kroz zakonska rješenja podupru obrazovanje, stručnost, profesionalna odgovornost i razvoj zdravstvenih radnika, a time i veća sigurnost pacijenata, zaštita zdravlja stanovništva te dostupnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita.
Ulaganje u znanje, kompetencije i profesionalni položaj zdravstvenih radnika ulaganje je u dobrobit pacijenata i unaprjeđenje zdravstvenog sustava u cjelini.
Predsjedništvo Hrvatske komore zdravstvenih radnika